Povijesni razvoj islamskog učenja, prisutnost ideje islama i muslimana na području Republike Slovenije može se podijeliti u nekoliko faza. Prvi je vezan za šesnaesto stoljeće i pad osmanske vojske na pojedinim područjima ovog teritorija. To je imalo snažne posljedice u povijesnom pamćenju ljudi u Sloveniji kao iu mnogim segmentima narodnog djelovanja: književnosti, povijesti, umjetnosti, a također i na odnos prema samoj vjeri islamu i muslimanima općenito. To dokazuju mnoga djela na slovenskom jeziku.
Druga faza je nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, kada je značajan broj bosanskih muslimana po prvi put postao članom europske kulturne sredine. U tom periodu bosanski muslimani živjeli su u istoj Carevini kao i stanovništvo Slovenije – u Austro-Ugarskoj. Treća faza je jugoslavensko razdoblje koje je imalo nešto kraća vremenska razdoblja i trajalo je s malim prekidima od 1918. do 1991. godine.
Četvrta faza je od osamostaljenja Republike Slovenije do danas. Nemoguće je sagledati stanje i razumjeti stanje islama i muslimana u Sloveniji zanemarivši gledišta svih navedenih razdoblja i ozbiljno ne obradivši sve elemente vezane uz svaki od navedenih povijesnih i društvenih konteksta.
Dakle, za razdoblje od 16. stoljeća pa gotovo do kraja 19. stoljeća vidljiv je dominantan odnos prema Turcima kao nositeljima i predstavnicima islama. Ovaj povijesni pregled važan je za razgovore o islamu, za neke čak iu suvremenom kontekstu, u kojem prevladavaju sasvim drugačija mišljenja. Period Austro-Ugarske je vrlo važan za muslimane.
U to vrijeme muslimani su se susreli s kršćanskom europskom kulturom, upoznali novi, do tada nepoznati svijet i doživjeli svojevrstan kulturno-civilizacijski šok. To dokazuju mnoga djela, pitanja i nedoumice muslimanskih autora na bosanskom, turskom i njemačkom jeziku. Nažalost, svega toga malo je na slovenskom. Ali postoje i drugi dokazi. I Austro-Ugarska je regrutirala mladiće iz BiH u svoju vojsku. U Sloveniji je pokopan dosta veliki broj ubijenih muslimana. To su bili bosanski muslimani koji su svoje živote ostavili na tlu Evrope.
Najveći broj obilježenih grobova nalazi se na vojnom groblju u Logu pod Mangartom. Mnogi drugi grobovi uopće nisu sačuvani. Nažalost, zbog naše nesvijesti o ovom problemu, kao i zbog zaborava u bosanskohercegovačkom i muslimanskom sjećanju, kao i svjesnog ignoriranja ovog problema od strane dosadnih vlasti, ovi mezari nisu propisno obilježeni. Imaju pravo na simbole koji odgovaraju njihovoj vjeri i kulturi, odnosno civilizacijskoj vrijednosti za koju su dali svoje živote boreći se za slobodu i ravnopravnost Europljana.
Nije nam poznato da se i muslimani u drugim dijelovima svijeta sahranjuju pod simbolima koji ne odgovaraju njihovim uvjerenjima. Naša je odgovornost da ovaj problem pokušamo riješiti kako treba, jer su oni prije 90 godina izgradili prvu džamiju (džamiju) u Sloveniji.
Prve skupine muslimana u Sloveniju dolaze u razdoblju Jugoslavije (1918. – 1941.), a znatno jači val ekonomske migracije dogodio se nakon Drugog svjetskog rata. Najveći broj muslimana došao je iz BiH, posebno sa Unsko-sanskog, banjalučkog, tuzlanskog područja, a kasnije i iz Sandžaka. Dakle, većina muslimana u Sloveniji ima bošnjačko porijeklo. Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća u Sloveniju se doselio i velik broj muslimanskih Albanaca iz Makedonije i s Kosova. Muslimanski mozaik dodatno su upotpunili muslimani iz Makedonije, Goranci, Turci, Arapi itd. Iako je Slovenija od Drugog svjetskog rata do 1991. godine bila u Jugoslaviji, čija je ideologija vladanja bila totalitarna, komunistički orijentirana, njezin se vjerski identitet nije razvio, pa tako ni islamski. Sve je bilo povezano s ozbiljnim problemom uskraćivanja prava Muslimanima u Bosni i Hercegovini i Albancima s kojima su se susreli na Kosovu iu Makedoniji. Nakon pada komunizma promijenio se odnos prema vjeri u cijeloj jugoistočnoj Europi, posebice u bivšem komunističkom bloku, a naravno iu Sloveniji.
Organizacijska struktura Islamske zajednice u Sloveniji
Organizacijska struktura i institucionalna integracija muslimana u Sloveniji razvijala se pod utjecajem Islamske zajednice iz Bosne i Hercegovine.
Tijekom dvadesetog stoljeća muslimani su nastojali uspostaviti muslimanski identitet u europskim zemljama u kojima su živjeli autohtoni europski muslimani. Povijest Islamske zajednice u Sloveniji i svijest o prisutnosti muslimana u ovoj zemlji nemoguća je bez Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u vrijeme Austro-Ugarske, kao i kasnije u Jugoslaviji, Džamija Islamske zajednice za Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji, kao i Džamije Islamske zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji do konačnog organiziranja Islamske zajednice u Sloveniji 1994. godine. Više od jednog stoljeća sarajevska ulema bavila se vjerskim islamskim pitanjima. . Islamska zajednica u Sloveniji je zahvalna reisul-ulemi, rahmetli
