Džamija se nalazi u centru Kalesije i podignuta je na novim temeljima. Inicijativu za gradnju jedne monumentalne džamije u Kalesiji pokrenuo je Enver ef. Alić, i to još prije izbijanja agresije na Kalesiju i Bosnu i Hercegovinu. Ratno pustošenje zaustavilo je sve ideje s tim u vezi.
Zvaničnici u strukturi OIZ Kalesija bili su započeli ozbiljne pripremne radove za izgradnju islamskog centra u Kalesiji. Za gradnju je obezbijeđena kompletna projektna dokumentacija, kao i potrebni materijal. Od 1. septembra 1991. godine, novinar Preporoda Ahmed Mehmedović, naše kalesijske gore list (iz Capardi) pratio je polaganje kamena temeljca za islamski centar i, između ostalog, zabilježio: ”U subotu je, 24.08.1991. godine, u Kalesiji položen kamen temeljac za džamiju i Islamski centar sa svim prostorima koji se pod tim nazivom podrazumijevaju. Svečanost se odvijala na parceli koja je za to i namijenjena, a koja je poklon jedne dobrotvorke iz Kalesije… Dugo je Kalesija bila bez džamije, na koju je imala prirodno pravo, jer su ovdje muslimani u većini, komunističke vlasti nisu ni pomišljale na takvu mogućnost, novo vrijeme je donijelo i nove ljude koji su imali više sluha za ljude kojima trebaju biti sluga, a ne gospodar.”
Izbijanjem agresije na Kalesiju i Bosnu i Hercegovinu, sjedište OIZ Kalesija, od 6. aprila 1992. godine, nalazilo se u Raincima Gornjim (na privatnom posjedu Abdulmenafa Husića), odnosno u džematskoj kući na Međašu, gdje je bilo i prije 1988. godine. Dana 14.10.1995. godine u haremu džamije na Međašu postavljeni su temelji prostorija OIZ Kalesija, a time i sjedišta novog administrativnog centra.
Po okončanju rata (1992–1995), ponovo se rađa ideja o gradnji džamije i uredskih prostorija Medžlisa IZ Kalesija. Dana 1.11.1997. godine OIZ Kalesija zvanično je prenio svoje sjedište u Kalesiju Centar. To je historijski trenutak za muslimane ovog podneblja. Od lokacije za gradnju džamije (nedaleko od današnje pošte) odustalo se, a novi kamen temeljac postavljen je 11. septembra 1999. godine u samom centru grada.
Gradnja ove džamije završena je 2004. godine. Istinski, najviše želje da ova džamija bude sagrađena uz samo sjedište Medžlisa Kalesija pokazao je Enver ef. Alić, glavni imam MIZ-a Kalesija.
Mihrab i portal džamije izrađeni su u maurskom stilu, a ostali dijelovi džamije izgrađeni su u svim poznatim stilovima gradnje vjerskih objekata. S originalno izvedenim arhitektonskim rješenjima Čaršijska džamija u Kalesiji predstavlja pravu rijetkost u našim bosanskohercegovačkim krajevima. Džamija je natkrivena bakrenom kupolom, koja svojim izgledom podsjeća na mnoge perzijske džamije (u Isfahanu, Semerkandu, Buhari), a prozori imaju osmokraki oblik, takozvani zarotirani kvadrat. Uz džamiju je izgrađena lijepo oblikovana munara (u više stilova) s jednom šerefom. Čaršijska džamija svečano je otvorena i predata u posjed Islamske zajednice 27. jula 2008. godine. Džamija je izgrađena sredstvima kalesijskih vjernika uz istaknute vakife Aliju Hadžića i Idriza Salihovića. Alija Hadžić iz Kalesije Gornje vlastitim je sredstvima izgradio džamijsku munaru i minber. U Čaršijskoj džamiji obavljaju se svi propisani namazi, a mektepska nastava održava se dva puta heftično u prostorijama Medžlisa Islamske zajednice Kalesija. Imamsku dužnost od samog formiranja džemata obavlja Bilal ef. Husić.
Krajem 2015. godine odavno prisutna ideja o formiranju mezarja Čaršijske džamije u Kalesiji konkretizovana je nabavkom adekvatne lokacije u samom gradskom jezgru.
Zemljište je otplaćeno u rekordnom roku uz pomoć Općine Kalesija i plemenitih vakifa, među kojima su se posebno istakli: Ruvejd Imšić, Sead Džafić, Zuhdija Karić, Sead Osmančević i drugi.
Izvor: mizkalesija
