Za Dubrovnik se i zna i uvijek se s jednakim ushićenjem govori da je to jedan od najljepših gradova na Mediteranu…»Dubrovnik nije samo umejetničko djelo», pisao je hrvatski pjesnik Jure Kaštelan, « nego je i on sam stvaralac, kroz vjekove. Izložen utjecajima, a uvijek vlastit. Okrenut vjetrovima, a uvijek stamen i čvrst. Na njegovim kamenim kulama i zidinama ne bdije snaga oružja, nego misao i duh slobode.»
Upravo nigdje se drugdje sretnije ne prožimaju dvije ključne odrednice kad je u pitanju smisao čovjekova života; to su Sloboda i Tradicija. Najbolje o tome govore i pišu pjesnici i putopisci, ali i svi drugi koji su u različitim stoljećima i povijesnim vrtlozima Dubrovnika i Mediterana dolazili u ovaj grad.
Prema raspoloživim historiografskim podacima, što ih u svojoj velikoj studiji Islam i muslimani u Hrvatskoj iznosi mufija Ševko Omerbašić, Dubrovnik je bio prvi hrvatski grad koji je došao u neposredni dodir s muslimanima, točnije s Arapima.
Stalniji boravak muslimanskog stanovništva u Dubrovniku vezan je za početak XX. stoljeća. Tek tridesetih godina i u samo vrijeme Drugog svjetskog rata neke su muslimanske porodice cijele preseljavale u ovaj grad.
Muslimani su, međutim, teško uspijevali društveno se organizirati, još teže uklopiti u dubrovačku sredinu, pa su uglavnom svoj vjerski, kulturni, i društveni život upražnjavali unutar svojih obitelji.
1929., muslimani su zakupili prazno skladište od dubrovačke obitelji i preuredili ga u privremene molitvene prostorije u kojima su proučili i prvi ezan. Vlasnik tog prostora nerado je htio ustupiti, ali kad mu je rečeno da će u tim prostorijama Boga moliti, onda ih je rado ustupio.
Godine 1932. zdušno je pokrenuta incijativa o formiranju džemata i imenovanju imama. To je uspjelo tek 1933/4., kada je postavljen imam i organiziran džema’at dubrovačkih muslimana.
Islamska zajednica djelujući kroz različita vremena ostala je dosljedna u promicanju islamskih načela: mira , ljubavi i tolerancije.
Danas u Dubrovniku i bližoj okolici živi približno tisuću muslimanskih obitelji. Uglavnom je riječ o Bošnjacima podrijetlom iz istočne ili srednje Hercegovine, te drugih dijelova BiH, ali ima i drugih kojima je islam svjetonazor.
Vrijeme u kojem živimo govori kako su mnogi muslimani iz Dubrovnika dali svoj doprinos afirmiranju imena i kulture grada Dubrovnika. Muslimani su sve ove godine uključeni u sve pore dubrovačkog gospodarsko – društvenog života.
Danas Islamska zajednica u Dubrovniku ime mesdžidske , društvene i druge popratne prostorije među ljepšima na prostoru Hrvatske.
Sudbina islamske zajednice na ovim prostorima nije samo duhovno-obredne naravi; ona je, nuždom određenih povijesnih, političkih, društveno-psiholoških i drugih okolnosti, čuvar i promotor ukupnosti identiteta zajednice.
Mnogo je poslova i mnogo je obveza koje danas stoje pred muslimanima i Islamskom zajednicom. Godine ne samo kalendarski nego i intuitivno psihološki imenujemo XXI. stoljećem, novim milenijem, itd. zahtijevaju odlučnije, odrešitije i vremenitije akcije kad je u pitanju budućnost islama i muslimana na ovim prostorima.
Izvor: medzlis-dubrovnik
