Džemati u BiH

Džemat Ružević – Teslić

Nema nikakvih pisanih dokumenata koji bi svjedočili kako je selo Ružević dobilo ime i koliko je staro. Zemlja u Ruževiću je sionica i ilovača na kojoj rastu divlje ruže, pa se pretpostavlja da je selo po tome i dobilo ime. Na sjeveroistoku sela nalazi se kompleks povećeg zemljišta nazvanog Ružević, a ispod njega se nalazi dobra izvorska voda ( također nazvana Ružević), pa se pretpostavlja da je i po njima selo dobilo naziv.

Kada je u pitanju starost sela, gledano prema broju stanovnika od prije 200 god., moglo bi se reći da je selo relativno mlado. Međutim, tako mali broj stanovnika od prije 200 god. uzrokovan je epidemijom kolere u I Svjetskom ratu i epidemijom tifusa u II Svjetskom ratu, koji su odnijeli veliki broj života.

U selu Ružević žive porodice: Haušići, Davarovići, Zukići, Mehići, Hamidovići, Hadžalići, Delići, Spahići, Osmanagići, Jašarevići, Sivići, Aličkovići, Jusufovići, Meškići, Kašibovići, Hanukići, Osivčići, Vehabovići, Vilići, Džilići, Imširovići, Mujkanovići, Ðogići.

Po popisu iz 1991 godine Donji Ružević je imao 2060 stanovnika od čega: 1804 muslimana, 118 srba, 12 hrvata, 83 jugoslovena i 43 osobe ostalih. Od ukupnog broja stanovnika 1309 stanovnika je živjelo u Donjem Ruževiću-1, a 751 stanovnik u Donjem Ružviću-2.

DŽAMIJA

Nema podataka kada je sagrađena prva džamija u selu Ružević. Pretpostavlja se da se sa pojavom muslimana na tom prostoru napravila i prva džamija, koja je bila od drvene građe. Predpostavlja se da je sagrađena polovinom XIX stoljeća. Džamija i džemat u Ruževiću je postojao kad nije bilo ni grada Teslića, ni fabrike, niti ikakve administracije. Najbliža administrativna vlast bila je u Tešnju. Džamija u Ruževiću je bila centralna, ne samo za muslimane Ruževića, nego i za okolna sela Osivicu, Bariće, Gomjenicu i Stenjak. Iz tih sela se dolazilo u Ružević klanjati džuma–namaz. Dimenzije džamije su 22,50m x12,67m. Pored džamije, u džematu su bila tri mesdžida. Dva su formirana od privatnih kuća. U Hamidovićima na privatnom zemljištu Alje Zukića i u Aličkovićima, također, na privatnom zemljištu Omera Aličkovića. Ti mesdžidi su korišteni za klanjanje teravih namaza i bili su punktovi mektebske nastave. Jedan je izgrađen na vakufskoj imovini pored džamije, u njemu se obavljala mektebska nastava, koji je 1953 god. pretvoren u Omladinski dom.

Kako se broj džematlija povećavao, javljao se interes za većom i boljom džamijom. Hadži AgoSmajlbegović iz Tešnja uvakufio je svoje veliko imanje u Ruževiću i na njemu sagradio do tada najveću džamiju, sa nabacnim kamenom i drvenom munarom. Budući da je munara bila drvena više je bila izložena propadanju, sve dok je hajr sahibija Mahmo Jašarević nije obložio pocinčanim limom, koji je dobro služio sve do 1959 god., da bi se 1960 god. izgradila zidana munara, a kasnije i džamija. Kako džamija nije bila utvrđena, s vremenom i pojavom velikog broja zemljotresa počela je pucati. Godine 1985.  dobijena je dozvola za gradnju nove potkupolne džamije koja je svečano otvorena 10. oktobra 1987. god.                                                    

RUŽEVIĆ 31.07.2004 g.

U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, džamija je srušena. Poslije rata prva džuma-namaz klanjala se u džematu Ružević 11. 06. 1999. g., a klanjali su je: Delić Meho, Vilić Osmo, Mušić Smajo, Hamidović Hajdo, Hamidović Muharem, Džilić Halil, Kurtović Hali i Jašarević Bešo. Imam je bio Mahalbašić ef. Ibrahim.

Godine 2000. počinje se razmišljati o ponovnoj gradnji džamije, što je realizirano, a  31. 7. 2004. god. svečano otvorena. Na svečanosti otvorenja džamije bio je prisutan i reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić. Čast otvorenja džamije je pripala kćerki Šabana Sivića i unuki Muje ef. Haušića.

Godine 2014. džamija je renovirana unutra i kupljena je nova prostirka.

IMAMI

Prema ograničenim saznanjima imami u džematu D. Ružević su bili:

  • Abdul Mumin ef. Osivčić  iz Ruževića
  • Bećir ef. Ðogić  iz Ruževića
  • Abdul Mumin ef. Davarović  iz Ruževića
  • Mehmed ef. Jašarević iz Ruževića, zvani Hodža Mešin. Kada je hodža Mešin umro, privremeno ga je zamijenio njegov sin
  • Bešo ef. Jašarević iz Ruževića
  • Osman ef. Jašarević iz Rževića
  • Mujo ef. Haušić iz Ruževića stupa na dužnost 1953 godine. 1990 god. odlazi u penziju.
  • Ismail ef. Selimbegović iz Zvornika je bio na dužnosti od 1990 god. do 1995 god.
  • Mehmed ef. Delić iz Ruževića stupa na dužnost imama od 2000 god. do 2004 god. te odlazi u penziju
  • Mustafa ef. Čolaković iz Nemile je na dužnosti od 2004 god. do 2011. god.
  • Enver ef. Gondžić iz Olova preuzeo je dužnost imama u džematu u decembru 2011. god.

Vrijedno je spomenuti i imena predsjednika Džematskih odbora, odnosno mutevelije.

To su bili:

-Mehmed Jašarević,
-Smajo Hamidović,
-Alija Sivić,
-Muharem Sivić,
-Haso Aličković,
-Osman Vilić,
-Hidajet Haušić,
-Hajdo Hamidović,
-Sead Ðogić.

SPOMEN ČESMA

Vakif spomen česme za šehide, poginule i nestale džemata Ružević je sagradio Amir Haušić, da ga Allah dž.š. nagradi za ovo hairli djelo. Ovaj naš džematlija je prepoznao poruku Poslanika s.a.v.s. koja glasi: “Kada neko učini neko hajr djelo i zajednica se koristi tim njegovim djelom, sve dok se zajednica koristi tim djelom njemu teku sevapi”.

Otvorenje Spomen česme je bilo 29.07.2007. god/15.Redžeba 1428 h.g. (nedjelja), poslije podne namaza.

Izvor: miz-teslic.ba