Džemati u BiH

Džemat Han Ploča – Kiseljak

Džemat Han Ploča
Džemat Han Ploča ima dugu historiju, a kao dokaz su prije svega nišani iz Turskog perioda, od kojih mnogi na sebi imaju znakove, koji upućuju da su tu ukopani vojnici sa činovima i ugledom.

Takve nišane imamo u šehidskom mezarju na Han Ploči i imali smo u Lepenici preko puta crkve. Na žalost na tom mjestu sada ih više nema.

Drugi, a za nas izuzetno vrijedan spomenik, reklo bi se mali muzej, jeste tarih, koji je stajao na ulazu u džamiju sve od 1878. (1289.h.g.) do juna 1993.godine. Kada je džamija zapaljena i srušena od strane jedinica HVO-a, a na tom natpisu pored godine kada je džamije sagrađena stoji: VLASNIK OVOG DOBROG DJELA JE HADŽI MUHAMED MISIRA DA MU ALLAH GRIJEHE OPROSTI.

Službeni naziv džemata je Han Ploča. Džematu pripadaju naseljena mjesta: Han Ploča, Grahovci, Radanovići i Tulica. Džemat broji 226 domaćinstava. Ima džamiju koja je na Han Ploči pored same ceste Sarajevo-Travnik, te dva mekteba u Tulici i Radanovićima.

Period od 13. do 16.06.1993. god. ostat će crnim slovima upisan u historiji džemata. Tada se dogodio strašan zločin u kojem su jedinice HVO-a (Maturice i Apostoli) pod komandom Ivice Rajića pobili 78 Bošnjaka, od kojih se 39 još vode kao nestali, a među njima i tadašnji imam Omer ef. Drkić. Ostali su odvedeni u logore i na izvjesno vrijeme protjerani sa svojih imanja. Odmah po povratku počela je i obnova džamije, tačnije 15. januara 2002 god., a kamen temeljac postavljen je 16. juna 2002. godine, na desetu godišnjicu stradanja Bošnjaka ovog džemata. Obnova se privodi kraju i nadamo se skorom svečanom otvorenju džamije.

Dosadašnji imami i muallimi u džematu od kad pamti ova generacija su Nazif ef. Muzaferija iz Arnautovića kod Visokog. Bio je imam, hatib i muallim prije Drugog svjetskog rata, u toku i neposredno poslije njega, a pored imamskog posla (klanjanja džume i učenja djece) vodio je i matičnu knjigu ispred općine Kiseljak. Njega na službi nasljeđuje mještanin Nuhić Edhem, sin Džulejmena iz Radanovića, ali samo u imamskom pozivu, klanjajući džumu namaz i učeći djecu.

Na službi ostaje sve do 1954. god. Od tada i narednih sedam godina smjenjivalo se više imama i hatiba, među kojima mještani ističu imama koji se prezivao Kenović, a kojem na pamte ime, zatim Salku Agića, te Hadžić Asima iz Potkraja kod Kiseljaka.

Izvor: medzliskiseljak.ba