VAKTIJA ZA 2022. GODINU ZA BiH

Home » Cazin: Kamen-temeljac za džamiju u Pećigradu
Vijesti iz džemata

Cazin: Kamen-temeljac za džamiju u Pećigradu

U džematu Pećigrad, MIZ-e Cazin, postavljen kamen temeljac za džamiju koja će udovoljiti zahtjevima džematlija i potrebama savremenog doba

Džemat Pećigrad i njegove džematlije zajedno sa Medžlisom Islamske zajednice u Cazinu, dana 22. oktobra 2017. ili 02. safera 1439. hidžretske godine bili su izuzetno sretni. A kako i ne bi kada su sa brojnim gostima i prijateljima ovjekovječili momenat postavljanja kamena temeljca za džamiju koja im treba i koja će, ako Bog da, biti svjedokom islama, muslimana, tolerancije i pozitivnih kretanja.

Svečanost je otvorio Omer ef. Kovačević učenjem odlomka iz Kur'ana, a zatim je imam domaćin Vahid ef. Ljubijankić izrazio dobrodošlicu svim prisutnim, zahvalio se donatorima i iznio zadovoljstvo što njegov džemat, baštineći bogatu prošlost, otvara svoju novu historijsku epohu. U nastavku programa su govorili Said ef. Mujakić glavni imam Medžlisa IZ-e u Cazinu, Jusuf Bajrektarević izaslanik gradonačelnika grada Cazina mr. Nermina Ogreševića i Hasan ef. Makić bihaćki muftija.

Direktor Vakufske direkcije pri Rijasetu IZ-e dr. Senajid Zajimović u svom obraćanju se zahvalio donatorima iz Kuvajta što će iznosom od pola miliona KM finansirati izgradnju džamije u Pećigradu, kazavši da nema manje zemlje na svijetu, a koja čini više dobra i dodao da će nova džamija biti centar koji će okupljati muslimane, odgajati ih u duhu islama, učiti plemenitosti i svemu naprednom i općekorisnom.

Ispred donatora Generalnog sekretarijata za vakufe u državi Kuvajt obratio se zamjenik generalnog sekretara Mensur Es-Sakabi. On je podsjetio kako je prva Poslanikova, s.a.v.s., zadaća po obavljenoj hidžri iz Mekke u Medinu bila izgradnja džamije u Kubau i bratimljenje muhadžira i ensarija te dodao: „Četrnaest stoljeća kasnije, svjedočimo početak izgradnje ove džamije i bratske odnose između naroda u Cazinu i nas u Kuvajtu. Ova Božija kuća povezivaće nas u budućnosti i potvrđivati našu međusobnu ljubav. Mi smo prešli dug put jer ste nam dali priliku da učinimo dobro djelo od kojeg će biti koristi na oba svijeta i za vas i za nas. Svaki korak kojeg musliman učini idući u džamiju na namaz donosi mu sevap i briše grijeh.“

Po protokolu je slijedilo polaganje kamena temeljca uz učenje tekbira. Čast da bude prvi u tom činu pripala je musafiru iz Kuvajta i predstavniku donatora gosp. Mensuru Es-Sakabiju. Tu privilegiju podijelio je sa direktorom Vakufske direkcije dr. Senajidom Zajimovićem, bihaćkim muftijom Hasan ef. Makićem, imamom domaćinom Vahid ef. Ljubijankićem, glavnim imamom Said ef. Mujakićem i drugim. Zvanični dio svečanosti ili polaganja kamena temeljca završen je dovom, koju je proučio bihaćki muftija Hasan ef. Makić i zajedničkim odlaskom domaćina i gostiju u staru džamiju gdje je obavljeno klanjanje podne namaza.

Postojeća džamija u zidinama Starog Grada, kao i sam džemat imaju dugotrajnu historijsku pozadinu. Stara džamija u Pećigradu datira iz doba sultana Gazi-Mustafe-hana o čemu postoji originalni tarih, iz kojeg se zaključuje da je džamija sagrađena 1182. hidžretske ili 1768. godine. Više puta je obnavljana. U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu pretrpjela je određena razaranja pa je njeno zadnje obnavljanje trajalo 1999. i 2000. godine.

Buduća džamija i prateći objekti, dimenzija 30×16 m, imaće oko 900 kvadratnih metara korisnog prostora. Džamiju će krasiti munara visine 70 m i biće među najvišim na ovim prostorima, U suterenu će se nalaziti višenamjenska sala, gusulhana, abdesthana, vešeraj, kotlovnica, mektepska učionica i musafirhana. Na 2 sprata biće molitveni prostor za oko 700 musallija, s tim da će se za zajedničke namaze u slučaju potrebe koristiti i višenamjenska sala u suterenu površine 15×15 m za oko 300 klanjača. Za razliku stare džamije, poprilično distancirane od centra Pećigrada, koja se nalazi unutar zidina i do koje vodi uži put, nova će biti u samom centru i pristupačna kako putniku namjerniku tako i mještanima.

Džemat Pećigrad smješten je uz magistralnu cestu Cazin – Velika Kladuša, 17 km sjeverno od Cazina i čini ga 760 domaćinstava. Ona su razasuta po selima i zaseocima: Stari Grad, Buljubašići, Pećka Brda, Mujakići, Rošići, Ćatići, Donja i Gornja Lučka, Krivaja, Crna Gora i Močila. Na poziciji predsjednika džematskog odbora je Rošić Hasan, a dužnost predsjednika odbora za izgradnju džamije povjerena je Amiru Beganoviću.

Stalnu imamsku službu u ovom džematu do sada su obavljali slijedeći imami: Džafer ef. Beganović – mještanin, Mehmed ef. Sabljaković, ubijen u Drugom svjetskom ratu na pragu džamije, Ubejd ef. Mujagić imam od završetka Drugog svjetskog rata do 1976. godine, zatim ef. Šahinović, Arif ef. Bajrić, Zuhdija ef. Mulalić, Nevres ef. Rustemović i Vahid ef. Ljubijankić, koji dužnost imama obavlja od 2001. godine.

Izvor: Preporod