Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH Senaid Zajimović za Agenciju MINA kazao je da realizacijom tog projekta Medžlis Čelić dobiva reprezentativan objekt koji će biti ponos Islamske zajednice, ali i da će sasvim sigurno na mnoge načine uljepšati taj dio naše domovine.

Podsjetio je također da je kamen temeljac za taj objekt položen u okviru Manifestacije ‘Dani vakufa 2022’, koju organizuje Vakufska direkcija te da su radovi završeni u roku od godinu dana.

– Polaganju kamena temeljca u junu prošle godine, prisustvovao je muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, brojne džematlije, kao i donatori iz Kuvajta, vakifi, dr. Nebid el-Avedi i predstavnici humanitarne organizacije En-Nema. Tad je dogovoreno da će izgradnja i opremanje Islamskog centra u naselju Donji Humci trajati oko godinu dana. Zbog poplava koje su zadesile Čelić, pa i to naselje, termin je malo produžen, ali se ipak stiglo završiti tako da će svečanost otvaranja biti upriličena 9. decembra, u prisustvu najviših predstavnika Islamske zajednice kao i prijatelja iz Države Kuvajta. Među njima će biti i dr. Nebil el Avedi, koji je održao motivirajuće predavanje i najavio da će 2023. godine biti otvaranje Centra – kazao je Zajimović.

Naveo je i da će svečanosti prisustvovati i Esma El Harraz Ummu Muhammed, koja je vakif zajedno sa svojim sinovima.

– Neobično za naše krajeve je da imamo otvorenje u decembru, ali s obzirom da je objekt završen te da je ostalo još vanjsko uređenje, s radošću kao Vakufska direkcija Islamske zajednice, Muftijstvo tuzlansko, MIZ Čelić, džemat Humci i humanitarna organizacija En-Nema, možemo najaviti svečano otvaranje tog centra i džamije – ističe Zajimović.

Na mjestu gdje se nalazi Islamski centar nekad je bila stara džamija izgrađena ‘50-ih godina. Novi Islamski centar i džamiju krasit će dvije munare, a vrijednost tog projekta prelazi 1.300.000 KM. Prostire se na oko 500 metara kvadratnih, obuhvata suteren i molitveni dio. U suterenu je predviđen mekteb, a prostor će se moći koristiti za zajedničke iftare i seminare. Tu su i mokri čvorovi, manja kuhinja, ostava, te kancelarija za imama, dok je u gornjem dijelu molitveni prostor za muškarce i žene. Uz islamski centar veže se i vakufska kuća.

Predsjednik MIZ Čelić Salih Karamović ocijenio je da je taj centar najznačajniji infrastrukturni projekt za Čelić, jer taj grad spaja dva entiteta, FBiH i RS, te je njegova gradnja od velike važnosti za opstanak vjernika na tom prostoru.

– Ovo je velika radost za sve nas, posebno nas čini sretnim to što smo izgradnjom tog projekta izgradili i bratske odnose s našom braćom iz Kuvajta. Ova Božija kuća povezivat će nas u budućnosti i potvrđivati našu međusobnu bratsku ljubav. Ovo dobro, u kojem su sudjelovali naši vakifi, učinilo je ovaj džemat jedinstvenijim, jer nam i Poslanik a. s. kaže da je Allahova ruka uz džemat i molim Allaha da tako ostane do Sudnjeg dana – kaže Karamović.

Dodao je i da je, od početka gradnja tekla bez problema.

– Izvođač radova na toj džamiji je firma s naših prostora ‘Papilon d.o.o.’, a vlasnik firme Salihović Husejn je i vakif jedne od dvije prelijepe munare koje su ujedno i ukras tog projekta. Projektant kao i nadzor vršio je inžinjer Elvir Kadrić koji je sav rad uvakufio u taj projekt. Veliki doprinos imale su džematlije Humaca, koji su rođeni ovdje a sada žive negdje drugo, jer nisu zaboravili odakle su. Ostali su svjesni činjenice da opstanak džemata i vjere na ovim prostorima u velikoj mjeri zavisi od njih samih, kao i izgradnja tog projekta u velikoj mjeri zavisila je i od njih – istakao je Karamović, saopćila je MINA.

The post Svečano otvorenje džamije i Islamskog centra Donji Humci 9. decembra appeared first on Moj džemat.

Muftija vojvođanski Muhamed Ziljkić je podijelio informaciju o dobijanju dozvola za gradnju ovog objekta, a početku gradnje, rokovima i završetku radova će naknadno obavijestiti javnost.

U razgovoru za vojvođanski portal 021.rs kaže da je ovim ispunjena višegodišnja želja da se napravi jedan ovakav centar za koji se nada da će biti mjesto povezivanja svih islamskih zajednica, da će razbiti stereotipe o islamu i promovisati vjerski turizam.

“Centar će biti jedna od kulturnih stanica u promociji vjerskog turizma, kulturnih događaja, tribina i mnogih drugih projekata za koje nam Grad Novi Sad daje prostor. Želimo da omogućimo da postoji jedno mjesto gdje će moći da se ljudi okupljaju i da nemamo neke sumnjive mahale gdje se izučava islam onakav kakav nije i gdje dolazi do pojave radikalnih mišljenja. Ovdje će svi moći da dođu, svaka vjerska zajednica će imati svoj prostor, biblioteku sa svojim knjigama i časopisima, i bit ćemo otvoreni za sve ljude”, navodi Ziljkić.

On se zahvalio vlastima zbog omogućavanja dobre lokacije za gradnju poručivši da je ovo prvi put da je projekat Islamske zajednice dobio sva potrebna odobrenja i dozvole bez ikakvih malverzacija. (Klix)

The post Pogledajte kako će izgledati centar Islamske zajednice u Novom Sadu (FOTO) appeared first on Moj džemat.

Učešće u programu uzeli su: izvođač ilahija i kasida iz Sirije Mu’tesim Billah el-Aseli, hfz. Aziz Alili iz Hrvatske, Ibrahim Bilčević i Muhamed Mujkić iz Bosne i Hercegovine, Abdullah Šaćiri iz Makedonije, te kurra hfz. Sabahudin-ef. Jerebičanin, hfz. Haris-ef. Hadžić i Ensar Latifović kao predstavnici Sandžaka.

Delegacija Mešihata predvođena predsjednikom muftijom dr. Mevlud-ef. Dudićem prisustvovala je svečanosti, a u obraćanju prisutnim vjernicima muftija dr. Dudić poručio da je ovakva večer najljepši poklon Novom Pazaru.

– Noćas su vjernička srca zatreperela slušajući kur’anske ajete i ilahije našoh hafiza i izvođača. Ovo je najljepši poklon Novom Pazaru, Islamskoj zajednici i ovom džematu u mjesecu muharremu 1444. hidžretske godine. Tamo gdje se Kur’an uči meleci se spuštaju da slušaju učače spuštajući Allahov blagoslov i berićet na vjernike – kazao je, između ostalog, muftija Dudić.

Na prijedlog džematskog odbora muftija Dudić je dodijelio poklon umru džematliji IC Gazilar Redžepu Zogiću.

(Preporod.info)

The post Novi Pazar: Održana “Velika večer Kur’ana i ilahija” appeared first on Moj džemat.

Otvorenju džamije prisustvovali su – izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini muftija zenički hafiz. Mevludin-ef. Dizdarević, muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Srebrenik Refik-ef. Hodžić i predsjednik Medžlisa Dževad Šehrić, te predstavnici vlasti, imami i drugi gosti, javlja MINA.

Izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini hafiz Mevludin-ef. Dizdarević je prisutne podsjetio na kur'anski govor o procesu gradnje džamije koji je neodvojiv od ideje bogobojaznosti.

– Džamije ne stoje samo na zemlji, betonu ili ploči. Sve one, prije svega, stoje na takvaluku, iskrenoj vjeri i pobožnosti onih koji su izrazili želju za gradnjom džamije na određenom prostoru, te zbog toga bili spremni žrtvovati imetak, vrijeme i energiju, kao važne stvari u životu – kazao je muftija Dizdarević.

Uz osvrt na simboliku džamije na nekoliko različitih nivoa,  Dizdarević je istakao da je ona svojevrsna lekcija o ponašanju vjernika na dunjaluku.

– Vjernik nije bez mahane, ali njegova posebnost je u tome što je svjestan svojih mahana, a svijest o mahanama motiviše i tjera na popravljanje i rad na sebi. Svaka munara je duboko ukopana u zemlju, što garantuje njenu stabilnost. Ukoliko ne bi bila ukopana, srušila bi se. Tako i vjernik čvrsto stoji na svom mjestu, univerzalnim vrijednostima koje mu garantuju stabilnost – zaključio je izaslanik reisul-uleme.

Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović iskazao je ponos i zahvalnost džematlijama, vrijednim muslimane, koji se brinu o svojim džematima i o svom stanju.

– Završetak izgradnje džamije je za muslimane Bosne i Hercegovine velika svečanost. Tu smo svi zajedno da svjedočimo veliko ljudsko djelo koje ima svoje mjesto u dini-islamu i kod Allaha Uzvišenog. Sve ovisi o Allahu, Stvoritelju i Gospodaru. Mi smo toga svjesni, to je naš iman, takvaluk, takvu svijest snažno potvrđuje izgradnja džamija. Mnogo je zdanja koja ljudi grade, džamije su izuzetne građevine – naglasio je muftija Fazlović.

Dodao je da smo u svakom vremenu podstaknuti da gradimo džamije i o njima brinemo, a ukazao je i na važnost džemata i zajednice, poručivši vjernicima da budu usmjereni jedni na druge.

– Nama koji smo došli na svečanost, na zijaret ovom džematu, da vidimo ovo djelo, da odamo priznanje jedni drugima, obaveza je da otvorimo oči, da raširimo naše grudi i naša srca, kako bismo vidjeli dobro. Nemojmo se bojati da će ono što radimo biti sakriveno, Allah Uzvišeni je odlučio da sve što dobra uradimo bude viđeno, priznato i nagrađeno. Ovo djelo koje nas je okupilo, svjedoči velikoj snazi – istaknuo je muftija Fazlović.

Enver Husičić se ovom prilikom obratio u ime Građevinskog odbora, kazavši da je džamija u Huremima izgrađena na mjestu gdje se nalazila stara džamija, a koja je zbog dotrajalosti porušena 1998. godine.

– Ukupni troškovi izgradnje džamije su oko 150.000 KM. Želim zahvaliti svima koji su na bilo koji način doprinijeli izgradnji, džematlijama na dobrovoljnom radu, susjednim džematima, gradskoj administraciji, Medžlisu Srebrenik, Muftijstvu tuzlanskom, Vladi Tuzlanskog kantona – kazao je Husičić.

Glavni imam Refik-ef. Hodžić je tokom svog obraćanja pohvalio spremnost i inicijativu džematlija pokazanu tokom izgradnje džamije, te predstavio nekoliko zvaničnih informacija o radu Medžlisa.

– Džematlije su pokazali jaku želju da u svom naselju imaju džamiju i približe je svojoj kući, domu i porodici. Ljepota Allahove dž.š. kuće krasi ovo, kao i svako drugo naselje, te uliva osjećaj sigurnosti mještanima. Uz iskren nijet, gradnja ove džamije svjedoči drugim plemenitim vrijednostima: vjeri u Boga, radu, trudu i požrtvovanosti. Tokom protekle dvije  decenije na području Medžlisa izgrađeno je i svečano otvoreno 26 džamija, pet mesdžida i administrativna zgrada – kazao je glavni imam.

Mjesni imam Omer-ef. Majstorović džematlije je pozvao na odgovoran odnos prema džamiji i u budućnosti.

– Džamija je centralno mjesto u našim džematima, pa tako i za nas ovdje, ona će nas okupljati. Ona je simbol naše duhovnosti, naše vjere i naše sadašnjosti – naglasio je Majstorović.

Otvorenjem ove džamije zaokružen je period izgradnje infrastrukture na području Medžlisa Islamske zajednice Srebrenik.

(FENA)

The post U Srebreniku svečano otvorena novoizgrađena džamija appeared first on Moj džemat.

Muftija Porić je predvodio džuma-namaz i kazivao hutbu na musalli šehitluka Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.

Obraćajući se prisutnim vjernicima ukazao je na značaj strpljenja, poručivši da majke Srebrenice trebaju biti uzor kada je riječ o strpljenju u iskušenjima.

„Pokazale su cijelome svijetu dostojanstvo i jačinu vjere u Dragoga Boga. Genocid koji je učinjen nad našim narodom nikada se ne smije zaboraviti. Mi Bošnjaci ne smijemo dozvoliti da zaboravimo počinjeni genocid, a to znači da ne smijemo zaboraviti Srebrenicu, Biljane, Prijedor, Žepu i druga stratišta gdje su nas ubijali samo zato što smo muslimani“, naglasio je muftija Porić.

Dodao je da je „obraz Bošnjaka uvijek bio čist i bijel bez ukaljanosti časti i prošlosti.“

„Naša uzvišena vjera, niti bilo kakva ideologija, nije nas nagovarala na prolijevanje krvi, naprotiv, uvijek nas je učila da poštujemo komšiju i komšijski odnos. Njihovi nišani, svaki za sebe, obavezuju nas da se iznova vraćamo i podsjećamo na genocid koji je počinjen nad našim narodom u Srebrenici. Svijest o onom što se dogodilo na ovom mjestu prije 27 godina, mora se upisati debelim slovima u naše kolektivno pamćenje koje će čitati generacije do Sudnjega dana“, istaknuo je muftija Porić.

Ovom prilikom je kazao i kako je Mešihat Islamske zajednice u Republici Sloveniji mnogo učinio u slovenskoj javnosti kada je riječ o sjećanju na genocid u Srebrenici.

„Kroz obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, svakog 11. jula ugošćavali smo Srebreničane i Srebreničanke koji su prenosili svoje iskustvo i širili istinu o Srebrenici. Svi mainstream mediji u Sloveniji bilježili su njihove dolaske i prenosili ono što su govorili. To ćemo, ako Bog da, činiti i ubuduće“, poručio je, između ostalog, muftija Porić.

(MINA)

The post Muftija Porić u Potočarima: Ne smijemo zaboraviti one koji su se vratili na ognjišta i svojim prisustvom čuvaju BiH appeared first on Moj džemat.

– Dok sam kao dječak išao u osnovnu školu, igrajući se sa drugom djecom neko me je kamenom pogodio u desno oko. Hitno sam prebačen u bolnicu. Oko nije bilo za operaciju i ljekari su pokušali injekcijama da mi ublaže bol, ali nažalost tada sam na desno oko izgubio pedest posto vida. Tako sam nastavio školovanje. Bilo je teško. Na jedno oko vidim, na drugo ne vidim. Bilo je teško da sa table sve prepišem. U tom periodu sam morao naučiti da brzo pišem. Dok nastavnioci govore ja sam sebi zapisivao u svesku. Nekako sam uspio završiti osnovnu školu, a za dalje više nisam imao mogućnosti, a naočale nikada nisam mogao nositi – priča Kozlić za Anadolu Agency (AA).

Zbog problema sa vidom nije služio ni vojsku bivše države. U maja 1995. godine oko mu je oboljelo od ablacije i ubrzo ostao bez vida na tom oku.

– Poslije rata u Bosni i Hercegovini sam se oženio, dobio djecu i potražio posao u stolariji. Radio sam kuhinjske elemente i neke sitne poslove. Radio sam do 2007. godine kada je zbog ablacije retine stradalo i lijevo oko. Imao sam devet operacija i sve je bilo uzalud, ostao sam slijep – pojašnjava Kozlić.

Ističe da mu to što je ostao bez vida ne predstavlja neki problem. Kreće se pomoću štapa, ali voli da uvijek ima nekoga pored sebe da se ne bi povrijedio.

– Jedino sam se brinuo kako ću se dalje snaći. Iz jednog rahatluka gdje sam vidio plavetnilo neba, zelenilo šuma, livada, puteva, ljudi, iz takvih nekakvih ljepota, sad dolaziš u tamu. Uvijek sam volio drvo i stolariju. Od djetinjstva. Otac je sa amidžama imao stolariju i ja sam kao mali volio da uđem, kada nije bilo nikoga, da nešto malo kao uradim. Kao dijete, radoznalost, ali uvijek sam volio to. Tako da mi je to ostalo u krvi. Jednostavno volim miris drveta i volim kada nešto napravim da to ljudi vide – kaže Kozlić.

Nakon što je ostao bez vida počeo je da razmišlja šta bi mogao da radi i kako.

– Bilo je nezgodno. Nisam znao kakvim materijalima se mogu služiti. Tražio sam na internetu, ali za slijepe nije bilo ništa o tome šta i kako bih mogao raditi. Pokušao sam isprva sa gipsom, kartonom sa nekim drugim materijalima, ali to nije davalo rezultate. Došao sam na ideju da koristim lesomal i drvo. I tako sam radio polako i došao do ovoga gdje sam sada, Više nisam amater – s ponosom govori.

Objašnjava da je stolarske mjere i mašine upoznao dok je vidio, pa zna kako im se prilazi da ga ne ozlijede.

– Znao sam vrlo dobro koliko su opasne pri korištenju. Ne znam kako drugi slijepi ljudi, ali ja kada sam izgubio vid gdje god da idem ili nešto dodirujem ja sebi u glavi pravim sliku, projekciju. Bilo šta da dodirnem, neki oblik, kocka, pravugaonik, bilo šta. Čim dodirnem vrhovima prstiju neki predmet, alat, bila to kliješta, testera, skalpel, čekić, ja odmah znam o čemu se radi. Jedino što ne znam koje je boje – navodi Kozlić.

Dodaje da zna kako izgleda džamija.

– Nekada kada sam vidio radio sam neke džamije od drveta. Jednostavno znam kako izgleda kupola, kako izgleda munara. Ulaze, prozore i vrata prilagodim sebi onako kako mi mašine dozvoljavaju – priča.

Kaže da je na početka sve radio rukama, bez ikakvih mašina. Osnovni alati su mu bili skalpel i testera.

– Skalpelom sam se ispraksirao kao hirurg. Mogao bih na hirurgiji raditi. Skalpel mi je sada poput olovke. Tako da mi je ispočetka malo otac pomogao kod odabira drveta za makete, a poslije bih ja to sve sklapao. Trebalo mi je tada i dvadesetak dana da napravim i sklopim jednu džamiju. Bile su to male makete, ali sam htio da vidim kako mi to ide. I išlo je polahko. Dio po dio i sklopilo se i ličilo je na nešto. Tada sam ustvari htio da vidim i šta mi to treba da bi se bavio izradom džamija i obradom maketa. Trebale su mi dvije tri mašine u tom vremenu. Poslije sam ih nabavio i sada sam potpuno samostalan što se tiče izrade dijelova za makete – rekao je Kozlić.

U početku je, naglašava Kozlić, sve bilo samo hobi. Htio je da nešto uradi, da pokaže prijateljima, da vidi kako će to proći.

– Na početku i nije baš nešto prošlo. Mnogi su mi tada govorili ne gubi nadu, krenut će to, ne može odjednom. I tako je i išlo to, jedna po jedna, sve ljepša od ljepše. Krenuo sam sa prodajom, pa su to ljudi vidjeli, zvali me, tražili da im pravim. Krenulo je. Sada već ne mogu reći da je hobi. Trenutno mašine koje imam mogu sa njima raditi, ali fale mi još dvije. Ako zavrtaljka šarafa, jer trenutno šarafe zavrćem ručno šarafcigerom. Planiram je svakako kupiti ako Bog da kada prodam ove džamije koje trenutno imam naručene i koje radim. I druga mašina je brus sa kojim najviše radim kada su kupole, munare i šerefeti u pitanju. Imam jedan, ali je mali i već je dotrajao. Njegova je cijena visoka pa za to trebam još raditi kako bih skupio novac da ga kupim – naglašava Kozlić.

Kako bi u poslu imao prave mjere morao je na jednu letvu od drveta urezati zube, u čemu mu je pomogao brat da ih ispravno odmjere i urežu. Međutim, sada je od prijatelja iz inostranstva dobio originalni pribor za crtanje na brajevom pismu, linijar, uglomjer i šestar, što mu je mnogo olakšalo rad.

– Neko sluša muziku, neko uživa uz TV serije. Ja uživam u radionici. Uživam da nešto radim, i te mašine koje imam, jednostavno kada radim sa njima odmaram se. Ne razmišljam puno. Ne luta mi mozak. Ne vraćam se unazad nikada da se pitam zašto je ovako ili zašto nije moglo biti nešto drugo. To samo poremeti psihu, jednostavno samo gledam naprijed. Kada sam u radionici onda sam zamišljen kako treba da uradim svaki detalj koji imam u glavi, koji sam skicirao i koji moram da sprovedem u djelo. Od komada špere, drveta. Razmišljam kako da napravim male stubove, munaru, kupolu, šerefet i to je moja zanimacija. O drugome uopšte ne razmišljam jer i nemam vremena da razmišljam o drugim stvarima. Moram da pazim na sigurnost, da ne ozlijedim prste i ruke – priča čudotvorac iz Vukotića.

Veli da su svi njegovi fajlovi u glavi. Jednostavno nema ništa, jer mu je sve zapisano u glavi. Dobro zna šta mu treba za posao i to pripremi ranije.

– Samo ležati ili gledati televiziju ili čitati nešto po Facebooku tu nema neke velike koristi. Danas hvala Bogu imamo mogućnosti da čitamo knjige, da pišemo, da nešto radimo. Jednostavno da uživamo u svome životu i da ne osjetimo da smo u nekom hendikepu. Da li je to vid, sluh, da smo u invalidskim kolicima, bilo šta. Bog je iskušao svakog od nas na različite načine, ali uvijek ima rješenje za sve probleme – zaključio je Kozlić.

Izvor: avaz.ba

The post Mufid je slijep ali gradi makete džamija: Bog nas iskušava appeared first on Moj džemat.

Džamija, koja se nalazi u pustinji Negev, sadržavala je kvadratnu prostoriju i zid okrenut ka Meki, sa polukružnom nišom u tom zidu okrenutom ka jugu, saopćila je IAA.

– Ove jedinstvene arhitektonske karakteristike pokazuju da je zgrada korišctena kao džamija – saopćile su vlasti, napominjući da je vjerovatno mogla ugostiti nekoliko desetaka vjernika istovremeno.

Na maloj udaljenosti od džamije otkrivena je i “luksuzna zgrada”, sa ostacima posuđa i staklenih predmeta koji ukazuju na bogatstvo njenih stanovnika.

Prije tri godine, vlasti su u blizini iskopale još jednu džamiju iz iste ere od sedmog do osmog stoljeća, nazvavši dvije islamske bogomolje “među najranijim poznatim u svijetu”.

Džamije, imanja i drugi domovi koji su pronađeni u blizini osvijetlili su “historijski proces koji se odigrao u sjevernom Negevu uvođenjem nove religije – religije islama i nove vladavine i kulture u regionu”, saopćila je IAA.

IAA je saopćila da cće džamije pronađene u Rahatu biti sačuvane na svojim sadašnjim lokacijama, bilo kao historijski spomenici ili kao aktivna mesta za molitvu.

Izvor: avaz.ba

The post U pustinji Izraela pronađena jedna od najstarijih džamija na svijetu appeared first on Moj džemat.

Gožulj je nezaobilazna stanica ako krećete na uspon prema Starom gradu, prelijepa mahala kao niz starih fotografija iz nekog drugog doba. Ne morate ništa znati o starom Ljubuškom, stoljećima kad je grad iznad mahale dominirao u geopolitici ovog kraja, jer će se uvijek naći nekih veselih i razgovorljivih mještana spremnih da vam pričaju o vremenima kojih se oni i ne sjećaju, a koja se ovdje prepričavaju s koljena na koljeno.

U Mostarskoj ulici svi će vam se pohvaliti i nadaleko čuvenim izvorom, kao i obližnjim Vodicama, koji su od davnina ovom prostoru darovali pitku vodu i time omogućavali naseljenost ovog vjekovno pograničnog kraškog brda okrenutog zapadu.

Hivzija Hasandedić, poznati hercegovački historičar, pisao je kako je na Gožulju postojala džamija i prije 1843. godine, ali nije se znalo niti čija je zadužbina, niti kako je izgledala. U bibliografskoj bilješci jednog Mushafa stoji kako je Ibšir Halil Ćerić, sin Alijin, imam džamije džemata Gožulj u Ljubuškom, dovršio prepisivanje ovog primjerka Kur'ana 19. muharema 1259. (1843.) godine. Ne zna se kada je pomenuta džamije prestala raditi, ni kada je srušena.

Današnja džamija sagrađena je 1869. godine prilozima muslimana ovog kraja, što i danas stoji ispisano na jednoj ploči više mihraba. U Ljubuškom se pričalo da se za jednog velikog potresa srušilo s grada mnogo kamena, a da su mještani od njega sagradili džamiju.

Hasandedić u svojim djelima navodi da je vakuf ove džamije krajem devetnaestog stoljeća u svom posjedu imao kuću, pola dućana, tri njive, dvije bašče i jedan vinograd. U dvorištu džamije od samih početaka bila je jedna zgrada koja se koristila kao mekteb, a i danas je to tako.

Stare knjige bilježe da je prije 1850. godine u ovoj mahali uspostavljena i medresa, a da su se do tada Ljubušaci školovali u Počitelju i Mostaru, čak u Stambolu. Smatra se da medresa nije imala posebnu zgradu, već je bila smještena u mektebskim prostorijama.

Džamija na Gožulju je i sada vidljivo od tesanog kamena, manjih dimenzija, otprilike 7×7 metara unutrašnje osnove. Tek 1930. godine džamije je dobila današnji kameni osmougaoni minaret visine devet metara, do tada je netipično za Hercegovinu minaret bio drveni.

U Hercegovini ima mnogo većih džamija, viših i skladnijih minareta, ali jednostavnost i toplina ove džamije srasle s mahalom rijetko se viđaju. Posebno vas se dojmi kad se nakon naporne šetnje do Starog grada odmarate u njenom hladu uz osvježenje hladnom vodom s gožuljskog izvora.

Izvor: Klix

The post Mahala Gožulj: Priča o maloj džamiji u centru Ljubuškog appeared first on Moj džemat.

Muftija Fazlović je tokom programa kojeg su organizirali Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Gradačac i Udruženje „Patriotska liga“ Gradačac ocijenio jako važnim da na sjeveru naše domovine postoji jedno ovakvo spomen-obilježje.

– Važno nam je da imamo jedno ovakvo svjedočanstvo, da imamo znak, putokaz, da se poruka s ovog mjesta daleko šalje. Ljiljan je svjedok veličine naše domovine i svjedok veličine borbe naših gazija, pripadnika Armije Bosne i Hercegovine – kazao je muftija Fazlović.

Naglasio je da se ovakvim okupljanjima iskazuje veliku zahvalnost našim šehidima i borcima, te privrženost i poštovanje njihovim porodicama.

– Ovdje su simboli naše domovinu, a naša domovina uokviruje sve naše vrijednosti.

Naše vrijednosti su i ono što je naša duhovnost.

Ovdje smo vidjeli naše gazije, a važno nam je da smo vidjeli i naše vakife. Ovoj zemlji su uvijek potrebni vakifi, jer se za naše vrijednosti, kako to stoji u Kur’anu, bori i životima i imetcima. A zar naš Gazi Husrev-beg nije bio i gazija i vakif? On je bio posebno ime u našoj povijesti, ali nije jedino. Mnogo je gazija i vakifa naše domovine. Ovaj spomenik će tome trajno svjedočiti – poručio je muftija Fazlović.

Posebno je zahvalio Medžlisu Gradačac i udruženju “Patriotska liga” Gradačac na istrajnoj brizi o tradicionalnom okupljanju na spomeniku Ljiljan. Ovom prilikom uručio je i vakufname vakifima koji su učestvovali u kupovini zemljišta odmah pored spomen-obilježja Ljiljan, na kojem će se graditi musala za obavljanje namaza.

Današnjem programu prisustvovali su i premijer Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadil Novalić, premijer Tuzlanskog kantona (TK) Irfan Halilagić, federalni ministar za pitanja boraca i invalida Mirza Terzo, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Gradačac Nusret-ef. Kujraković, general Vahid Karavelić, predstavnici Grada Gradačca, i brojni drugi gosti.

Da Ljiljan ima poseban značaj za stanovnike ovog kraja, ukazao je i federalni premijer Fadil Novalić.

– Ljiljan treba zauvijek čuvati sjećanje i istinu na naš otpor, svima onima koji su htjeli srušiti našu domovinu.

Mlade naraštaje smo dužni učiti historiji, hrabrosti naših boraca, i o tome kako se voli domovina.

Zato je važno da ovaj prostor upotpunimo i drugim sadržajima, koji će svjedočiti hrabroj odbrani ovog kraja – poručio je premijer Novalić.

Premijer TK Irfan Halilagić istakao je činjenicu da je Vlada TK na razne načine pomogla izgradnju spomen-obilježja Ljiljana.

– Važno da smo u našu kulturu sjećanja i pamćenja ugradili spomenik kakav je Ljiljan, koji sjeća na najbolje među nama i kojim baštinimo ono što jesmo – poručio je premijer Halilagić, te istakao da je u tom smislu Vlada TK realizirala i mnoge druge projekte, kao što je uvođenje svih činjenica iz vremena agresije na Bosnu i Hercegovinu u udžbenike historije.

General Vahid Karavelić je ocijenio da stanje u našoj domovini danas nije dobro, te pozvao na jedinstvo.

– Branio sam Bosnu i ako zatreba opet ću je braniti, kao i svi mi. Stanje danas u Bosni i Hercegovini nije dobro. Oni koji kidišu na našu domovinu čekaju povoljne trenutke, što je opasno.

Bio bio zahvalan kada bi naše probosanske politike pronašle veće jedinstvo u nastupu, i moraju ga pronaći.

Nemojmo se dijeliti kada je u pitanju Bosna i Hercegovina – poručio je general Karavelić.

Dovu za domovinu je na kraju današnjeg programa proučio je glavni imam Medžlisa Gradačac Nusret-ef. Kujraković.

(MINA)

The post Gradačac: Proučena Dova za domovinu appeared first on Moj džemat.

Šehidska dova se održava 20. augusta, na dan kada je u mezarju u haremu džamije u Solunu ukopan prvi šehid. Tada članovi šehidskih porodica, ali i ostale džematlije i vjernici, obilaze mezarje i sjećaju se šehida.

Prisutne je na početku programa poselamio imam džemata Solun Mujo-ef. Numanović, nakon čega su gosti, hafizi Nisvet Omerdić, Omer Zulić i Hamza Lavić izveli prigodan program.

Kao izaslanik muftije sarajevskog, prisutnima se obratio dr. Ferid Dautović, direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka koji je ukazao na važnost poštivanja tradicije.

– Nema Bošnjaka niti njegovog identiteta bez džamije i munare, bez ahmedija, bez dova i dovišta. To je dio našeg identiteta i kulturne baštine, a svaki narod se ponosi time. Važno je da ne zaboravimo amanet koji su nam kroz tradiciju ostavili naši prethodnici. Čuvajući tradiciju, mi ostavljamo nasljeđe za buduće generacije – kazao je dr. Dautović.

Uz osvrt na specifičnosti današnje dove, Dautović je poručio kako odziv na nju svjedoči njegovanju kulture sjećanja.

– Prije agresije smo rijetko spominjali šehide iz predhodnih ratova. Šehidska dova u Solunu je jedna od onih događaja koji svjedoče da ne zaboravljamo šehide koji su dali živote braneći domovinu od agresije. Među nama su bili veliki ljudi koji su se borili za ono što danas živimo. Dužnost nam je govoriti o njima koji su vratili ponos i dostojanstvo našem narodu – istakao je.

Referirajući se na kur'anske poruke, dr. Dautović je podsjetio na poseban status šehida.

– U Kur'anu se izraz “Allahova pomoć” spominje na više mjesta. Gospodar daje pomoć uz pobjedu, te je obećava onima vjernicima koje neće ostaviti na cjedilu. Naša reakcija na to treba biti zahvalnost Gospodaru na svemu što su Njegove blagodati – zaključio je izaslanik muftije sarajevskog, dr. Ferid Dautović.

Glavni imam MIZ Olovo Esad-ef. Pepić je tokom svog obraćanja pohvalio vezivanje vjernika sa olovskog područja za tradiciju, naglasivši da je posjeta ovom dovištu istovremeno poštivanje tradicije, te jačanje svijesti o svemu što se događalo tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

– Na ovaj način iskazujemo zahvalnost našim šehidima koji nisu žalili svoje živote, koji su kroz borbu ugradili sebe u naš današnji osjećaj slobode, te činjenicu da u miru i rahatluku možemo izgrađivati, kako svoju državu, tako i vjerske objekte – kazao je efendija Pepić.

Za Media centar Islamske zajednice (IZ) govorio je Salem Hadrović čiji je brat Esad jedan od šehida sa olovskog područja. Istakao je da se 20. augusta i sam posebno potrudi da bude na usluzi organizatorima, svjestan da je dolazak džematlija na šehidsko mezarje pokazivanja poštovanja žrtve onih kojih se ovog dana posebno sjećamo.

– Kao komšija džamije, ovdje sam u ulozi domaćina, borca Armije Republike Bosne i Hercegovine, te brata šehida Tako sam ispratio ukope svih šehida sa ovog područja. Ovi šehitluci su spomen na mog brata i druge čestite ljude koje sam poznavao. Dok smo živi, bit ćemo prisutni na događajima kojima se njeguje sjećanje na njih – kazao je Hadrović.

Na području olovskog medžlisa postoji 21 tradicionalno dovište, a učenje dova počinje krajem maja, od dove na Kurban-kamenu, a završava 20. augusta učenjem tradicionalne šehidske dove.

(MINA)

The post Proučena šehidska dova u Solunu kod Olova appeared first on Moj džemat.