Zbog hidroloških prilika i povećane proizvodnje električne energije svakih nekoliko godina dolazi do povlačenja nivoa Ramskog jezera uslijed čega izranjanja ostaci porodičnih kuća, vjerskih objekata i potopljenih sela.

Ovih dana vidljivi su sela Kopčići i put koji je kako pišu lokalni mediji s obzirom na sve i nakon 53 godine u vrlo dobrom stanju, a iz daljine dominira pogled na ostatke stare džamije koja svjedoči vremenu prije potopa tog kraja.

Foto: Rama-prozor.info

Prema historijskim podacima 1967. godine počelo je iseljavanje stanovništva oko današnjeg Ramskog jezera, a 1968. akumulacija je već potopila kuće, njive, voćnjake, vjerske objekte, mezarja i groblja da bi nastalo umjetno jezero i Hidro-elektrana Rama impozantne snage od 160 MW i s jednom od najvećih brana u Evropi.

Zbog “tvornice struje” u Općini Prozor-Rama potopljeno je 15,5 kilometara četvornih zemljišta, raseljeno 283 porodica s ukupno 1.744 člana, a nestalo je i 1.147 raznih objekata ispod modrih voda akumulacijskog jezera.

Ovaj svojevrsni civilizacijski napredak, planiran još iz doba Austro-Ugarske monarhije početkom 20. stoljeća, ramski Hrvati i Bošnjaci skupo su platili, jer iako su novčano obeštećeni, sudbinu su morali potražiti drugdje, zauvijek se opraštajući od nepovratno izgubljene djedovine.

Prema popisu iz Arhiva o iseljenju iz bazena HE Rama, najveći broj stanovnika Općine Prozor –Rama, sa područja akumulacijskog jezera odselio je u Slavoniju. Iz sela Proslap, Kovačeva Polja, Šćita, Kopćića, Drina, Varvara, Luga, Ramljaci su iselili u Vinkovce, Bjelovar, Zelinu, Sesvete, Slavonsku Požegu, Zagreb, Bugojno, Sarajevo, Vareš, Široki Brijeg, Vukovar, Travnik, Jablanicu do Austrije, Njemačke…

Izvor: Klix  Foto: Rama-prozor.info

The post Ramsko jezero: Potopljena džamija izronila kao nijemi svjedok jednog vremena appeared first on Moj džemat.

Nakon obraćanja glavnog imama mr. Jakub ef. Salkice i gradonačelnika Zenice gosp. Fuada Kasumovića, prisutnim vjernicima besjedom su se obratili muftija zenički doc. dr. Ejub ef. Dautović i izaslanik reisu-l-uleme muftija banjalučki dr. Osman ef. Kozlić.

Muftija zenički u svojoj besjedi, između ostaloga, istakao je značaj izgradnje džamija i džemata, ukazao na određene slabosti koje su prisutne među Bošnjacima, posebno međusobna optuživanja i širenje smutnje, te pozvao na dijalog i međusobno povjerenje i uvažavanje.

Izaslanik reisu-l-uleme muftija banjalučki dr. Osman ef. Kozlić, nakon što je prisutnima prenio selame reisu-l-uleme dr. Husein ef. Kavazovića, u svojoj besjedi, između ostaloga, ukazao je na Kur’anski imperativ – obavezu vjernika da se sami o sebi pobrinu, da kod sebe popravljaju ono što nevalja, da čuvaju jedinstvo i islamsku tradiciju Bošnjaka.

Svečanosti otvorenja džamije u Vukotićima prisustvovali su i glavni imami medžlisa Islamske zajednice Žepče, Prnjavor, Mrkonjić Grad, Ključ i Rogatica, imami, te predstavnici političkog, kulturnog, privrednog i javnog života Zenice i Muftiluka zeničkog.

Svečanost otvorenja džamije u Vukotićima završena je učenjem dove koju je proučio muftija zenički doc. dr. Ejub ef. Dautović.

Izvor: zenicablog.com

The post FOTO: Svečano otvorena džamija u Vukotićima appeared first on Moj džemat.

Fojnička Atik džamija je istinski kulturno – historijski biser fojničkog kraja. Ovaj objekat važi za jedan od najstarijih u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, a izgrađen je 1551. godine. No, ono što ovu džamiju razlikuje od većine drugih u našoj zemlji jeste činjenica da u svojoj višestoljetnoj historiji nikada nije pretrpjela ozbiljne vizualne promjene.

Baš onako kako je njen izgled zamislio Mustafa Hadr prije skoro 500 godina, Atik džamija i danas krasi stari dio gradića koji se, kao rijetki, može pohvaliti iznimno bogatom i slavnom historijom. Zanimljivo je da mahala u kojoj je smještena, prema osnivaču džamije i danas nosi ime Hadrovići.

BOGATSTVO PRIČE ATIK DŽAMIJE

Koristi se i danas kao dio Medžlisa Islamske zajednice Fojnica. Kako u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba kaže Ahmed Vuković, imam, njemu kao vjerskom službeniku velika je čast nastavljati tradiciju koja se neprestano u ovom objektu njeguje već stotinama godina.

“Nije to samo čast već i velika obaveza jer ako samo pogledate koliko je uglednih Fojničana na ovome mjestu sjedilo kroz godine, shvatićete kako je zapravo bogata i lijepa priča naše Atik džamije”, govori nam Vuković. Tarih (zapis) o obnovi Atik džamije nalazi se na ulazu, iznad vrata. Autor ovog natipisa je Abdurahman Sirija: “Hvala Allahu kad se ponovo podiže ova bogomolja, a to su mnogo želili svi stanovnici ovog kraja. Svi se potrudiše jer je ovo staro mjesto (bogomolja). Pa njihov trud neka Stvoritelj nagradi. Iz srca Sirrijinog izađe tajanstveni kronogram izražen u dvije strofe, a i brojkama. U ovoj strofi traži tajnu. Hiljadu dvije stotine trideset i šeste sastavi se kronogram, 1236”.

Mladi imam je nedavno, uređujući džamijske prostorije, pronašao bogatu zbirku rukopisa starih nekoliko desetina pa i stotina godina. Ovo blago neprocjenjive vrijednosti uskoro će biti analizirano kako bi se tačno utvrdila godina njegovog nastanka.

“Zamislite kakvo je iznenađenje bilo pronaći nešto tako vrijedno! S nestrpljenjem očekujemo rezultate ispitivanja i utvrđivanje starosti pronađenih unikata. Izložićemo ih vjerovatno u džamijskom prostoru kako bi ih mogli pogledati i turisti koji ovdje dolaze u velikom broju”, zaključuje Vuković govoreći i o sve više mladih ljudi koji redovno posjećuju molitve u ovom objektu.

Dimenzije ove džamije su 6,9 x 7,5 metara.

LEGENDE

Brojne legende vežu se za historiju fojničke Atik džamije. Predanje govori da se ova džamija zove i Djevojačka džamija. Tri sestre, veoma bogate i lijepe, skupljale su godinama svoje ruho za udaju. Vrijeme je prolazilo, i one se nisu udale. Tada su svoje bogatstvo poklonile za gradnju ovog objekta.

Zanimljiva je i legenda o dolasku austrougarske vojske u Fojnicu. Tada su, prema predanju, zabilježena velika stradanja domaćeg stanovništa, a jedan stari Fojničanin, u zidove Atik džamije sakrio je Kur'an koji je pronađen tokom kasnije restauracije objekta.

Enterijer džamije danas krasi i top, nekada korišten za označavanje vremena molitve i iftara, a danas izložen kao eksponat.

Izvor: medzlis-fojnica.ba

The post FOTO: ATIK DŽAMIJA: KULTURNO – HISTORIJSKI BISER FOJNIČKOG KRAJA appeared first on Moj džemat.

Nakon što je mostarski muftija Salem ef. Dedović proteklog vikenda najavio da „trebamo naći način, prostora i mjesta da uspostavimo džemat i u Neumu“, zbog čega su neki ostali iznenađeni, a drugi to pak smatraju i provokacijom, treba podsjetiti da je muftija Dedović samo podsjetio na historijski utemeljene činjenice o vjerskom životu muslimana na bh. moru, koji je tamo postojao još davno prije, piše INS.

Najprije, treba znati da je Islamska zajednica u BiH neposredno nakon agresije službeno definirala stav da će raditi na obnovi svake džamije koja je porušena u posljednjoj agresiji na našu zemlju, ali i ranije. S druge strane, nevezano za isto, kako je kazao i muftija Dedović, „organizacija džemata i vjerskog života u Neumu je izraz prirodnih vjerskih potreba našega čovjeka“.

„Nije to izraz nikakvog inata već velike, nepatvoren ljubavi u dragoga Boga. Tamo postoje Bošnjaci koji imaju svoja imanja, svoje kuće, u njega ljudi dolaze odmarati“, kazao je Dedović.

Iz tog izraza potrebe za uređenjem vjerskog života, džamija u Neumu bila je izgrađena još za vrijeme Osmanskog carstva i koristili su je mornari, trgovci i drugi koji su se u to vrijeme plovili Jadranom i kretali se izlazom na bh. more.

Poznati orijentalista Hivzija Hasandedić u svom tekstu o Neumu je potvrdio da je u tom gradu postojala džamija. On navodi da je „pored raznih vojnih, državnih i stambenih zgrada u Neumu za turske uprave sagrađena džamija i, nedaleko od nje, čatrnja“, prenosi INS.

„Džamija je bila situirana na mjestu Polača, neposredno uz desnu stranu magistrale koja od Neuma vodi prema Dubrovniku. Ne zna se ko ju je i kada sagradio kao ni kakve je dimenzije imala. Priča se da je džamija do 1927. godine djelomično bila očuvana i da ju je te godine potres srušio – navodi Hasandedić.

Iako su neumske vlasti tvrdile da „džamija nikada nije postojala“, prije skoro desetak godina predstavnici Mostarskog muftijstva su izlazili na teren i utvrdili činjenice o  postojanju džamije, pronašli njezine ostatke, a najavljena su bila i iskopavanja.

Inače, lokalitet Polača u Neumu, gdje je bila džamija, prostire se na oko 6000 kvadrata. Još 1897 godine je sa drugim objektima i haremom uknjižena kao vojnički erar Austro-Ugarske. Postoji odgovarajuća dokumentacija vezana za taj lokalitet. Riječ je o izvodima iz zemljišno-knjiškog uloška 233 K. O. Neum-Gradac.

Postoje i drugi pisani dokumenti da je grad Neum u vrijeme turske uprave bio naseljen muslimanima “koji su imali džamiju”. Ostatci toga su i danas vidljivi na terenu.

„Mi smo izvršili uviđaj na licu mjesta, fotografirali smo ostatke džamije, utvrdili smo gdje je bila, njene dimenzije. Činjenica da se ostatci džamije u smislu kamenih blokova su čak uzidani u zidove susjednih kuća i drugih objekata Neumljana. To znamo jer ti blokovi imaju arapske oznake. Vidi se da su kameni blokovi pripadali džamiji zajedno sa munarom“, kazao je u avgustu 2008. godine autoru ovih redaka poznati mostarski advokat i aktuelni federalni poslanik Faruk Ćupina, kojeg je tada za pitanje neumske džamije angažiralo Mostarsko muftijstvo.

Ideja rahmetli Abdulaha Konjicije

Ideju obnove džamije u Neumu aktuelizirao je u poratnim godinama rahmetli Abdulah Konjicija, koji je znao za postojanje džamije u Neumu i sam je našao taj lokalitet.

Pojavila se želja da se parcela vrati IZ BiH i da izgradi džamija. Također, prilikom obilježavanja 60 godina islama u Dubrovniku, tadašnji reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić i bivši mostarski muftija Seid ef. Smajkić obišli su lokalitet džamije u Neumu, klanjali tu dva rekata i uputili dovu Allahu dž. š. da nam omogući rekonsktrukciju tog vjerskog objekta. Intelektualci poput Ibrahima Bušatlije, Bakira Tanovića i drugih godinama su se informirali kod mostarskog muftija dokle ide taj projekt.

Izgradnja puta

Naravno, prije realizacije ideje o upostavljanju džemata u Neumu, kod federalnih vlasti treba snažno insistirati na izgradnji  puta Stolac-Neum, čime bi Neum bio mnogo bolje bio povezan s unutrašnjošću zemlje, Mostarom i Sarajevom, što bi, naravno, omogućilo češće posjete iz tog dijela BiH, povećanje interesa za nekretnine u Neumu, pa uređenje vjerskog života.

Izvor: ins.ba

The post FOTO: Ovo su ostaci džamije u Neumu! appeared first on Moj džemat.

The post FOTO: Unutrašnjost džamije u Podbrežju – džemat Jablanica 1 appeared first on Moj džemat.

The post FOTO: Džemat Donja Jablanica appeared first on Moj džemat.

The post FOTO: Medžlis islamske zajednice Dubrovnik appeared first on Moj džemat.

Fotografije nam je poslao Emir Neimarlija.

Uređenje harema oko Sultan Fatihove džamije.Sve se radi pod nadzorom zavoda za očuvanje nacionalnih spomenika.Fotografije nam je poslao Emir Neimarlija.

The post FOTO: Sultan Fatihova džamija – Kraljeva Sutjeska appeared first on Moj džemat.

The post FOTO: Ostaci porušene džamije u Kotorskom appeared first on Moj džemat.

Izvor: Epoha

The post FOTO: Džamija u Lizopercima jedna od najstarijih džamija u BiH – Od temelja do krova od kamena appeared first on Moj džemat.